SKORO PA MAGIČNI: Veštački kristali bi mogli da pomognu računarima da koriste manje energije | Smartlife RS

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

SKORO PA MAGIČNI: Veštački kristali bi mogli da pomognu računarima da koriste manje energije

Da li smo na pragu revolucije koja će pomoći da smanjimo negativan uticaj računara na životnu okolinu? Naučnici misle da jesmo…

 rog-zephyrus-smartlife-stefan-stojanović-26.jpg Izvor: SmartLife / Stefan Stojanovic

Inženjeri kalifornijskog univerziteta Barkli su napravili veštačke kristalne strukture čija primena bi učinila tranzistore efikasnijim za čak 30 procenata.

Dobra vest je da ovu tehnologiju možemo primeniti već danas.

Možda će vas zanimati

Obično ne razmišljamo o tome koliko energije naši računari i telefoni utroše dok ih koristimo.

Ipak, kako kompjuteri nastavljaju da se smanjuju i u isto vreme postaju sve jači, zahtevaju i sve više energije kako bi funkcionisali, a energija utrošena na računarstvo se eksponencijalno povećala u prethodnoj deceniji i već čini jednocifren procenat ukupne svetske proizvodnje energije.

Nova studija je pokazala da veštački kristal, debljine manje od 2 nanometra, sastavljen od slojeva hafnijum-oksida i cirkonijum-oksida, može da kroz efekat poznat kao negativna kapacitivnost smanji količinu napona potrebnog za upravljanje tranzistorima za približno 30 procenata, a kao rezultat toga i količinu energije koja je potrebna računaru.

"Uspešno smo pokazali da je naša tehnologija bolja od komercijalno dostupnih tranzistora", rekao je Sajif Salahudin, profesor elektrotehnike i kompjuterskih nauka na kalifornijskom univerzitetu Barkli. Ako uzmemo u obzir ono što industrija poluprovodnika, vredna 3 biliona dolara, može da učini danas, mi je u suštini možemo nadmašiti.

Da Salahudinove reči imaju težinu pokazuje nam i to da većina najsavremenijih silicijumskih tranzistora već koristi tanak sloj materijala, debljine 2 nanometra, sačinjen od hafnijum-oksida na vrhu silicijum-dioksida, poznat kao oksidna kapija. Ukoliko uzmemo u obzir i da se cirkonijum-oksid takođe koristi u silicijumskim tehnologijama, dolazimo do toga da se nova kristalna struktura može lako integrisati u napredne tranzistore.

"Jedan od problema koji često vidimo u ovoj vrsti istraživanja je da možemo da demonstriramo različite fenomene u materijalima, ali ti materijali nisu kompatibilni sa naprednim računarskim materijalima, pa ne možemo doneti korist postojećoj tehnologiji", kaže Salahudin. "Ovaj rad transformiše negativnu kapacitivnost iz akademske teme u nešto što bi zapravo moglo da se koristi u naprednom tranzistoru".

Naše je samo da sačekamo primenu ove tehnologije, što bi moglo da se desi uskoro, makar tako smatraju pomenuti naučnici.

Postanite deo SMARTLIFE zajednice na Viberu.

Možda će vas zanimati

Ovo ne smete propustiti

Najnovije

Uređaji

Testovi

…

Komentari 2

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Perica

Dobar članak, natera te na razmišljanje koliko energije trošimo...

Mrčela

Ako pogledamo u srž (koju svako izbegava) kompjutera, mozemo da vidimo da su to najkatastrofalniji uređaji koje je čovek napravio. Kompjuteri su najveći potrošači resursa, koriste ih toliko mnogo, za obične stvari da je to strašno. Novi procesori imaju preko 100 milijardi tranzistora. Kriv je loš sistem bitova. Ok, sada ce me mnogi napasti sa pravom. To jeste revolucija, jeste sve, ali na nivou resursa, da vidite 1 slovo na ekranu angažuje se 150+ milijardi tranzistora. Enormno trošenje resursa. Sistem bitova/tranzistora je vrlo loš, ali za sad je jedini. Biće interesantno kad se bude radilo direktno sa atomima u tom pogledu. Atom moze da bude pozitivan (1) ili negativan (0), ali ne mora da znaci, tako da moze da bude i nešto između. Znači 3 stanja umesto 2. Kada se to razjasni i bude moguće kontrolisati ima tek da nastane džumbus. Svet tek očekuje revolucije; tek smo na početku.