Revolucionarno otkriće: Računar može da postane znatno brži bez ikakve nadogradnje hardvera! | Smartlife RS

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Revolucionarno otkriće: Računar može da postane znatno brži bez ikakve nadogradnje hardvera!

Autor Miloš B. Jovanović

Inovativni proces – "simultani i heterogeni multitreding" zasniva se na činjenici da se savremeni pametni telefoni, računari i drugi uređaji oslanjanju na rad više od jednog procesora

 Računar _ kompjuter _ Foto Unsplash.jpg Izvor: Unsplash

Tim naučnika iz američke države Kalifornija otkrio je način da ubrza rad računara, odnosno da poveća performanse njegovog hardvera – bez ikakve hardverske nadogradnje. Istovremeno, proces do koga su došli, značajno smanjuje potrošnju električne energije.

Postupak do koga su stručnjaci sa Univerziteta Kalifornije iz Riversajda (UCR) došli zasniva se na primeni pametnijih softverskih algoritama, za šta oni tvrde da bi mogao potpuno da promeni način na koji današnja tehnologija funkcioniše.

Njihovo otkriće ima ogroman potencijal, ne samo zbog povećanja performansi hardvera, već i zbog povećanja ukupne efikasnosti i značajnog smanjenja potrošnje energije.

Više procesora koji rade zajedno

Inovativni proces, nazvan "simultani i heterogeni multitreding" (engl. Simultaneous and Heterogenous Multithreading – SHMT) zasniva se na činjenici da se savremeni pametni telefoni, računari i drugi uređaji vrlo često oslanjanju na rad više od jednog procesora, navodi ScienceAlert.

Iako za "mozak" savremenih uređaja često koristimo termin "procesor", oni su opremljeni sa više procesora koji rade zajedno: centralnom procesorskom jedinicom (CPU), grafičkom procesorskom jedinicom (GPU), čipom za mašinsko učenje (TPU)...

Oslanjanje na specijalizovane procesore ima svoje prednosti, pošto se oni mogu konstruisati za izvršavanje specifičnih zadataka. Problem je, međutim, to što se oni istovremeno "mešaju" između različitih procesnih jedinica, što svakako utiče na brzinu rada računara i efikasnost izvršenja zadatih operacija.

Ovde je ključno to da se pokretanjem više "podzadataka" na nekoliko procesora istovremeno, povećava efikasnost njihovog izvršavanja i istovremeno smanjuje potrošnje energije.

Tri čipa u simultanom multitredingu

Istraživači su svoju pretpostavku testirali na konfiguraciji sa tri procesorske jedinice: ARM Cortex-A57 CPU, Nvidia GPU i Google Edge TPU. Tri čipa su, u simultanom i heterogenom multitredingu, pokazali 1,95 puta brže izvođenje zadatog koda uz, istovremeno, smanjenje potrošnje energije za čak 51 odsto.

Programski modeli se, u ovom procesu obrade podataka, usredsređuju samo na korišćenje najefikasnijih procesorskih jedinica za svaku deo programskog koda. Oni, pritom, nedovoljno iskorišćavaju procesorsku snagu unutar heterogenih računara, ističu kalifornijski stručnjaci.

Sve ove pretpostavke, međutim, još uvek su u test fazi. Kalifornijski istraživači priznaju da bi trebalo savladati izazove kao što su definisanje pojedinačnih operacija koje bi obavljali različiti tipovi procesora, a zatim ponovno kombinovanje rezultata rada svih procesora bez ikakvog usporavanja.

BONUS VIDEO:

Pogledajte

05:55
JUGONOSTALGIČARI, OVO JE ZA VAS: U ovom muzeju naći će te preko 500 eksponata, od PRVIH PRIJEMNIKA DO PRVIH RAČUNARA! I dalje RADE
Izvor: Kurir televizija
Izvor: Kurir televizija

Postanite deo SMARTLIFE zajednice na Viberu.

Najnovije

Uređaji

Testovi

…

Komentari 4

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

beogradska seljačina

Može, ali neće, jer svi jednako vole pare.

Nigor

A Mrcela svaka ti je Njegoševa, respekt

Mrcela

Interesantno. Dosta toga se postglo sa Hyper-Threadingom, ali i dalje postoje momenti u kojima jezgra ne rade nista, odnosno cekaju. Ljudi uglavnom ne znaju pravu razliku izmedju jezgra i (hyper) threada. Jedno jezgro, dva threada = jedno jezgro, dve putanje kuda podaci dolaze i odlaze. Kada jezgro odradi instrukcije iz jedne putanje, ne ceka nista, nego instant prelazi na drugu putanju i tako ne stoji u praznom hodu (ne ceka). Kada jezgro ceka, to je poseban proces, jer jezgro mora da postavi nekoliko registara i flag-ova, pa mora da ih prebaci u ram (ram je spor za procesor) da bi sistem znao status jezgra, a to je "skupo" (gubljenje vremena). Nije to nista novo, potrebno je poslati u (hyper) thread (putanju) instrukcije za vise funckija i reci jezgru da radi dok ne zavrsi, ali problematika je to ogromna. Sta se desava ako proces bude zatvoren od strane korisnika ili greske ili se promeni neka jednakost? - Nista, jezgro to ne moze znati, jer je zauzeto i uzalud obradjuje tu funkciju. Lako je to sve reci i lako je u teoriji, ali u praksi scheduler je nesto najekstremnije sa cim sam se ja susreo i tvrdim da ne postoji pojedinac koji moze sam razumeti i upravljati (isporgramirati) scheduler-om, tako da ako nesto ne pomogne ova "vestacka inteligencija" ne znam kako ce se odvijati. Ne znam da li programeri znaju da procesor 90% vremena provede cekajuci, tako da je dzabe dizati klok na 10 ghz jer se tako samo podize temperatura na brzinu. Znaci nije stvar u brzini clock-a, nego u magistrali koliko bitova moze da ponese u jednom clock-u. Prost primer je jedna osoba nosi jedan blok, a druga osoba nosi 10 blokova ali malo sporije, ko ce vise posla da uradi za krace vreme? Takodje nije stvar ni u jezgrima, vise jezgara ne znaci vecu brzinu jer mora postojati jedno jezgro koje je zaduzeno samo za kontrolu ostalih jezgara; ostala jezgra se njemu javljaju i obavestavaju ga kakav im je status, znaci sve zavisi od brzine tog jednog (glavnog) jezgra. Ako je glavno jezgro zauzeto sve ostala jezgra moraju da ga cekaju da bi znali sta dalje treba da rade; zato broj jezgara ne mora u svakom slucaju da znaci da ce stvari biti brze ali u odredjenim slucajevima moze se postici brzina veza za broj jezgara., ali onda se javlja kompleksno upravljanje ram memorijom, jer ne mogu dva jezgra u isto vreme da pristupe istoj lokaciji memorije (mogu ako je instrukcija samo da procitaju, ali ako treba da izmene, e tu je vec procedura i cekanje (mutex i semafori - c/c++) na redosled, pa se desava da stvari budu sporije nego je moguci potencijal). Izuzetno je kompleksno kada moze a kada ne moze. Mislim mogu da objasnim detaljnije ako nekoga interesuje. Ali, pustite to, "instalirajte" wordpress i pricajte da ste programeri, lakse je. ;-)