Ima li Srbija potencijal da postane digitalno središte ovog dela Evrope? | Smartlife RS

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ima li Srbija potencijal da postane digitalno središte ovog dela Evrope?

Autor Ilija Baošić Izvor Promo

O potencijalu Srbije u ICT sektoru, ali i o mnogim drugim temama, bilo je reči na jednom od najveći tehnoloških događaja u regionu - Sinergija 22.

 Potencijal Srbije da postane digitalno središte Sinergija 22 Izvor: GORAN PAUCANOVIC/BRKA

U Beogradu je, dvadeset drugu godinu za redom, održana Sinergija – jedan od najvećih tehnoloških i biznis događaja u regionu. Nakon dva digitalna izdanja konferencije, Sinergija 22 je pod sloganom "Speed IT up" ponovo uživo okupila lidere digitalne transformacije u Jugoistočnoj Evropi. Dokle smo stigli kada je u pitanju digitalizacija i kakve su perspektive, donosimo u osvrtu na najvažnije zaključke koji su se mogli čuti od onih koji predvode transformaciju našeg društva.

Tokom tri konfrencijska dana, predstavnici velikih kompanija, državnog sektora i eksperti iz oblasti informacionih tehnologija su kroz presek biznisa i savremene tehnologije i uspešne primere iz poslovne prakse, predstavili sveže ideje ne samo za ICT profesionalce, već i za donosioce odluka na svim poslovnim poljima. Zajednička poruka je da je digitalizacija nezaobilazan faktor na putu jačanja globalne i lokalnih ekonomija. Mihailo Jovanović, ministar informisanja i telekomunikacija u Vladi Republike Srbije, rekao je da rezultati procesa digitalizacije premašuju očekivanja i najvećih optimista.

"IKT sektor u Srbiji više nego ikada dominira i čini jednu od glavnih poluga razvoja i prosperiteta. Postao je najveća neto izvozna grana Srbije. U poslednjih 10 godina je izvoz našeg IKT sektora, dakle izvoz naših ideja, kreativnosti i pameti, povećan gotovo sedam puta. Ove godine očekujemo da će izvoz IKT usluga biti preko 2.6 milijardi evra, što je rast za oko 40 posto u odnosu na proteklu godinu, dok će suficit biti preko 1.5 milijardi evra. Time je IKT sektor u Srbiji postao sektor sa ubedljivo najvećim suficitom u izvozu. Očekujemo, ambiciozno, da će do 2030. godine izvoz dostići 10 milijardi evra", poručio je Jovanović.

Ministar prosvete Branko Ružić je rekao da država radi na tome da sve škole do kraja ove godine budu povezane na širokpojasni internet. "Modernizacija obrazovnog sistema je imperativ, a tom procesu dodatno doprinose digitalizacija, upotreba savremenih alata u procesu nastave, kao i sistem e-usluga u obrazovanju koji je na zavidnom nivou. Važno je da shvatimo digitalizaciju ne samo kao tehničko-tehnološki proces, već kao jedan društveni proces koji nam olakšava sve ono što nam je potrebno u svim sferama društva", poručio je Ružić.

O globalnoj ekonomiji čiji je pokretač tehnologija govorio je Evangelos Hrisafidis, direktor za javni sektor Microsoft CEE, kazavši da ta kompanija nastoji da u svim zemljama u kojima posluje prenese iskustva, trendove i praksu sa drugih tržišta i time potpomogne digitalni napredak u lokalnim zajednicama. Podrška digitalizaciji državne uprave, obrazovanja, zdravstva i kulture, kao i startap zajednice u Srbiji deo su doprinosa koji Microsoft nastoji da pruži sveopštem razvoju države.

Na Biznis danu Sinergije predstavljeni su uspešni primeri velikih kompanija koje su prošle i još uvek prolaze proces transformacije koja im pomaže da unaprede svoje poslovne procese, uz manji utrošak vremena, niže troškove, jednostavnija rešenja, sa više inovacija, agilnosti i otpornosti. "Panel Vizija velikih dao nam je jedinstvenu priliku uvida u transformacije različitih industrija i njihovih predstavnika, poput Coca Cola HBC, Schneider Electric-a, Nelt Group-a, BlackRock-a, koji koriste Microsoft Cloud tehnologiju. Nastojali smo da kroz iskustva ovih kompanija pružimo korisne informacije malim i srednjim preduzećima koja tek treba da krenu putem digitalizacije. Neophodno je da svi subjekti prigrle digitalne tehnologije, od javnog sektora do domaćeg biznisa, jer nam kao društvu, jedino taj put donosi dugoročan rast i razvoj", istakao je Milan Gospić, direktor Microsofta za Srbiju.

Na panelu posvećenom retail industriji govorilo se o tome koliko su globalne prilike tokom prethodne dve godine iznedrile nove potrošačke potrebe, što je zahtevalo brzo prilagođavanje retail kompanija i uvođenje modernih rešenja, poput e-commerce prodavnica, cloud infrastrukture, naprednih analitičkih alata i takozvane omnichannel prodaje. Učesnici su se složili da će se trend sve većeg broja onlajn transakcija nastaviti i da je na čitavoj industriji da kroz nove modele poslovanja postane značajan pokretač razvoja domaće privrede.

Kao jedan od primera uspešnih digitalizacija predstavljen je projekat popisa stanovništva 2022. koji je sproveo Republički zavod za statistiku. Digitalizacija popisa značajno je unapredila i ubrzala čitav proces i dobar je pokazatelj da Srbija napreduje u digitalizaciji javne uprave, što je nedavno pokazao i godišnji izveštaj UN-a, koji prati razvoj elektronske uprave u članicama svetske organizacije.

Tokom Sinergije održan je i Women Know IT program namenjen uključivanju većeg broja žena u IT. Studentkinje tehničkih i IT fakulteta iz Srbije imale su priliku da iz prve ruke, od inženjerki zaposlenih u Microsoft Razvojnom centru koje u Beogradu učestvuju u razvoju tehnologija koje koriste milioni ljudi širom sveta, čuju inspirativne priče, iskustva i savete o razvoju karijere, kao i praksama u IT sektoru.

Zaključak svih učesnika Sinergije 22 je da digitalna transformacija i pojedince i biznise čini produktivnijim, te da je, kao takva, najvažniji preduslov za konkurentnost svih segmenata društva, kako danas, tako i u budućnosti koju gradimo. U eri kada biznis ne postoji bez tehnologije, neophodno je dodatno ubrzanje digitalizacije kroz usvajanje tehnoloških inovacija koje oblikuju način na koji živimo i poslujemo.

/PROMO TEKST/

Postanite deo SMARTLIFE zajednice na Viberu.

Najnovije

Uređaji

Testovi

…

Komentari 1

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Mrcela

Znam da cu dobiti minuse i to je ok. Puna su usta "programeri u srbiji", ali u srbiji nema programera; sve su to developeri (ljudi koji uzmu tudji kod i uklapaju ga (a, ne razumeju ga i nisu ga pisali), da bi dobili nesto). Jednostavno ne mozete imati titulu programera ako ne razumete assembler ili bar C, ali dobro da razumete C, ne samo sintaksu. Odgovorno tvrdim da ne postoji niko u srbiji da razume assembler. I dobro poznavanje C-a je jako upitno, da li mozete nekoga naci, a to mozete videti po domacim (samo prepisanim, bez razumevanja) knjigama. Treba samo biti iskren.