Američka vojska napravila je prvi korak ka trajnom vojnom prisustvu oko Meseca, pošto je Ministarstvo vazduhoplovnih snaga SAD objavilo javni poziv kompanijama na federalnom portalu za nabavke, sa ciljem da postavi mrežu vojnih satelita u lunarnu orbitu.

Do sada su najudaljeniji sateliti američkih Svemirskih snaga operisali u geostacionarnoj orbiti, na oko 36.000 kilometara iznad Zemlje, gde prate lansiranja projektila i obavljaju rutinski nadzor.

Novi plan pod nazivom Cislunar Space System predviđa pomeranje te linije znatno dalje - u takozvani cislunarni prostor, koji obuhvata područje oko samog Meseca.

Zvanični dokument otkriva malo detalja o konkretnim zadacima, ali navodi da vojska planira prvu fazu od pet letelica sa vladinom opremom, koje bi trebalo da polete krajem 2029. godine. Ovih pet satelita poslužiće kao osnova za znatno veću flotu u godinama koje slede.

Zainteresovane kompanije imaju rok do 24. novembra da dostave predloge za brza i bezbedna rešenja, nakon čega vojska planira dodelu ugovora za izradu idejnih projekata. Kako razvoj ovakvih letelica obično traje između dve i tri godine, očekuje se da ugovori budu potpisani tokom 2027. godine.

Borba za strateške tačke i vodeni led

Baza na Mesecu, ilustracija
Kina i Rusija zajedno rade na izgradnji Međunarodne lunarne istraživačke stanice u blizini južnog pola Meseca, a projektu su se pridružili i Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Venecuela i druge zemlje. Foto: China National Space Administration

Iza ovog poteza stoji nova bezbednosna realnost. Kako se trka za Mesec između SAD i Kine zahuktava, vojni vrh u Vašingtonu otvoreno počinje da posmatra prostor oko Zemljinog prirodnog satelita kao zonu mogućih sukoba.

General-major Stiven Purdi nedavno je podsetio na izjave najviših vojnih zvaničnika koji cislunarno područje definišu kao "domen ratovanja", dok je penzionisani vrhovni general Svemirskih snaga Čens Salcman poručio da vojska "ne sme da dočeka nespremna trenutak kada bude morala da brani američke interese".

Ti interesi se pre svega odnose na ograničene resurse. Na južnom polu Meseca postoji tek nekoliko pogodnih lokacija za sletanje koje imaju pristup vodenom ledu - ključnom resursu za buduće baze, proizvodnju kiseonika i raketnog goriva.

Iako sekretarijat vazduhoplovstva priznaje postojanje određenog naoružanja u Zemljinoj orbiti, vojni sateliti oko Meseca u dogledno vreme neće nositi oružje. Njihov primarni zadatak biće navigacija, bezbedne komunikacije i nadzor - odnosno osmatranje, praćenje tuđih letelica i kontrola kretanja u prostoru oko Meseca.

Ovaj plan se oslanja na već zakazane probne misije. Istraživačka laboratorija vazduhoplovnih snaga (AFRL) planira da sredinom 2027. godine pošalje satelit Oracle-M, vredan 75 miliona dolara, koji će testirati manevrisanje i tehnike praćenja objekata oko Meseca. Do kraja iste godine u planu je i misija Oracle-Prime, čiji je zadatak osmatranje satelita i svemirskog otpada sa gravitaciono stabilne tačke Lagranž 1, na oko tri četvrtine puta od Zemlje do Meseca.