Teorija zavere koja ponovo kruži mrežama tvrdi da je internet prazno mesto, lišeno ljudi i sadržaja.
Veštačka inteligencija je prethodnih godina doživela vrtoglav rast. Kompanije se utrkuju u razvoju različitih generativnih modela, koji iz dana u dan postaju sve sposobniji, kako u stvaranju slika i videa, tako i u generisanju govora. Najnapredniji modeli ChatGTP čet-bota čak imaju sposobnost razmišljanja i rezonovanja, dok kompanija Meta planira da lansira AI korisnike na svoju platformu koji će imitirati prave ljude.
Imajući u vidu ovaj razvoj, popularna teorija zavere, poznata kao "Teorija mrtvog interneta", ponovo je u žiži javnosti, a lako je shvatiti zašto - deluje ubedljivije nego ikada.
Šta treba da znate o "Teoriji mrtvog interneta"
Virtuelni svet koji posećujemo svakog dana je mrtav. Umro je krajem 2016. godine. Vaše interakcije sa ljudima na internetu nisu stvarne i većinu sadržaja koji konzumirate je stvorila veštačka inteligencija. Tako bar glasi teorija zavere nazvana “Teorija mrtvog interneta“.
"Teorija mrtvog interneta" je godinama dobijala oblik po kojem se prepoznaje danas, a najpoznatiji izvor je objava člana jednog foruma, poznatog kao IlluminatiPirate, koja prikuplja sve originalne informacije na jednom mestu.
Izvor: ShutterstockPomešan nostalgijom ranog interneta, tekst se vrti oko manipulativnih vladinih i korporativnih napora da kontrolišu stanovništvo. Trenutni internet je opisan kao “prazan, lišen ljudi“ i “bez sadržaja“, a prema mišljenju zagovornika ove teorije, “u poređenju sa internetom iz 2007. godine, današnji internet je potpuno sterilan“.
“Postoji ogroman, nameran napor da se manipuliše kulturom i diskursom na mreži korišćenjem sistema botova i plaćenih radnika čiji posao je da proizvode sadržaj i odgovaraju na isti, a sve kako bi učvrstili nametnuta mišljena svojih poslodavaca među populacijom“, piše u tekstu.
Verovatno se možemo složiti da se to u određenoj meri dešava. Sigurni smo da možete da se setite barem jednog slučaja kojem ste bili svedok tokom svakodnevnog pregledavanja interneta. Takvi primeri su potkrepljeni čvrstim dokazima. Prema studiji iz 2021. godine, oko 65% ukupnog internet saobraćaja potiče od botova– manje od polovine dolazi od ljudi poput nas i vas.
Procureli izveštaj iz decembra 2020. godine otkrio je javnosti da je Facebookrekao svojim recenzentima oglasa da “ignorišu obrasce prevare i hakovanih naloga, sve dok je Facebook plaćen legalnim metodama i nije u opasnosti od povrata novca“. Jedan od glavnih primera ovakvog delovanja je Musical.ly (preteča TikTok-a) reklama u kojoj mlade devojke provokativno plešu. Kada su zaposleni u Facebook-u izrazili zabrinutost jer je algoritam ciljao muškarce srednjeg doba, kompanija im je ograničila pristup podacima o oglasima, implicirajući da je odbacila njihovu zabrinutost zbog toga što je Musical.ly veliki potrošač.
Verovatno i sami vidite zašto ova teorija pravi tako ekstremne tvrdnje. Ipak se ovakve stvari dešavaju, obično neprimetno, ispod naših noseva.
Izvor: Shutterstock“Danas su svi prevelike kukavice. Niko više nema svoje mišljenje, već kopiraju druge osobe koje im se dopadaju. Ljudi su postali podložniji praćenju trendova i samo ponavljaju ono što drugi već govore. Ovo možete videti i u paranoji da se uvek slušaju stručnjaci“, tvrdi IlluminatiPirate. “internet je brz način da se stigne do informacija, a informacije su ono što pokreće um – stvar je u tome da um voli da bude prepoznat.“
Facebook-ov sistem “lajkova“ kreiran je tako da nema negativnih povratnih informacija. To znači da "samo pozitivna mišljenjamogu biti propagirana (i prihvaćena), a negativna učinjena neprimetnim“. Čak i da takav sistem nije osmišljen namerno, stvorio je izuzetno štetan društveni efekat koji se prelio na većinu društvenih mreža.
Ovaj efekat je odlično predstavila Crabbelly, korisnica istog foruma, koja u odgovoru na tekst tvrdi da oseća uznemirenost kada treba da koristi društvene mreže. „Nikad ne znam šta me čeka iza ugla, da li će me neko uznemiravati zbog pogrešne stvari koju sam rekla, mediji razapeti, možda neko hakovati ili špijunirati. Granice između interneta i stvarnog života se polako brišu i to me pomalo plaši.“
Iako internet nije umro 2016. godine, nekada je stvarno bio slobodnije mesto. Postojalo je malo, ili nimalo, praćenja korisnika. Cenzuru je vršio lično vlasnik veb stranice, a ne algoritam, dok su interakcije između korisnika bile isključivo ljudske. Čini se da je smo olakim korišćenjem algoritama, kako bi stvorili savršen sadržaj za svakog korisnika, zaboravili kakav je osećaj kada na isti naiđemo sasvim slučajno, a rast veštačke inteligencije će to samo dovesti do savršenstva.
Da li verujete u "Teoriju mrtvog interneta"?
BONUS VIDEO:
Postanite deo SMARTLIFE zajednice na Viberu.