Uprkos upozorenjima stručnjaka, ali i samih osnivača, da bi Wikipediju trebalo koristiti kao "početnu tačku", mesto na kojem se mogu pronaći osnovne informacije o nekoh temi, milioni ljudi širom sveta uzimaju podatke iz ove onlajn enciklopedije zdravo za gotovo.
Da takav pristup nije dobar potvrdilo je i novo istraživanje koje su sproveli stručnjaci sa Pen stejt univerziteta, koji su utvrdili da 60 odsto odrednica na Wikipediji sadrži greške. Istraživanje je sprovedeno da bi se dobio precizniji uvid u to u kojoj meri i na koji način zaposleni u kompanijama koriste Wikipediju da bi se informisali o poslovnim partnerima, prenosi "Dejli mejl".
S obzirom na koncept Wikipedije koji podrazumeva da gotovo sve tekstove mogu da uređuju manje-više svi, i da se pouzdanost podataka zasniva na intervencijama samih korisnika, stanje i nije iznenađujuće.
Tome donekle doprinose i administratori Wikipedije koji relativno sporo reaguju na prijave grešaka koje stižu od korisnika, navodi se u izveštaju.
Uz to, Wikipedia je šesti najposećeniji sajt na internetu, pa je mnogi koriste u svrhe lične promocije, ili reklamiranja svoje kompanije, i u skladu sa tim menjaju tekstove, što onda dodatno umanjuje nepristrasnost i tačnost informacija.
Osnivač Wikipedije Džimi Vels je to pokušao da spreči jednostavnim pravilom: ako ste na platnom spisku kompanije o kojoj je reč u tekstu koji želite da izmenite ili ste na bilo koji način povezani sa njom, bolje je da urđivanje sadržaja prepustite nekom drugom, objektivnijem.
(MONDO)
Da takav pristup nije dobar potvrdilo je i novo istraživanje koje su sproveli stručnjaci sa Pen stejt univerziteta, koji su utvrdili da 60 odsto odrednica na Wikipediji sadrži greške. Istraživanje je sprovedeno da bi se dobio precizniji uvid u to u kojoj meri i na koji način zaposleni u kompanijama koriste Wikipediju da bi se informisali o poslovnim partnerima, prenosi "Dejli mejl".
S obzirom na koncept Wikipedije koji podrazumeva da gotovo sve tekstove mogu da uređuju manje-više svi, i da se pouzdanost podataka zasniva na intervencijama samih korisnika, stanje i nije iznenađujuće.
Tome donekle doprinose i administratori Wikipedije koji relativno sporo reaguju na prijave grešaka koje stižu od korisnika, navodi se u izveštaju.
Uz to, Wikipedia je šesti najposećeniji sajt na internetu, pa je mnogi koriste u svrhe lične promocije, ili reklamiranja svoje kompanije, i u skladu sa tim menjaju tekstove, što onda dodatno umanjuje nepristrasnost i tačnost informacija.
Osnivač Wikipedije Džimi Vels je to pokušao da spreči jednostavnim pravilom: ako ste na platnom spisku kompanije o kojoj je reč u tekstu koji želite da izmenite ili ste na bilo koji način povezani sa njom, bolje je da urđivanje sadržaja prepustite nekom drugom, objektivnijem.
(MONDO)