J1328−1450

Ovako će izgledati smrt Sunčevog sistema? Astronomi posmatrali prizor koji nagoveštava našu sudbinu

Posmatranje belog patuljka J1328−1450 otkrilo je ostatke nekadašnjeg planetarnog sistema i tragove mogućih nebeskih tela koja su preživela smrt svoje zvezde. Dodajte Smartlife u vaš Google izbor
Foto: Fortuna and Gentile Fusillo
  • Astronomi su oko belog patuljka J1328−1450, udaljenog 1.600 svetlosnih godina, otkrili dva prstena gasa i prašine sa jasnim razmakom između njih.
  • Naučnici veruju da je materijal u prstenovima nekada pripadao planetama i drugim telima.

Za oko pet milijardi godina Sunce će početi da umire, a Sunčev sistem kakav danas poznajemo prestaće da postoji. Planete najbliže Suncu mogle bi da budu progutane, dok bi od drugih ostali samo komadi stenja i prašine. Astronomi su sada otkrili zvezdu koja nam pruža dobru ideju kako bi takva budućnost mogla da izgleda.

Reč je o belom patuljku J1328−1450, udaljenom oko 1.600 svetlosnih godina od Zemlje. To je ostatak nekadašnje zvezde koja je završila svoj životni ciklus, a oko nje se danas nalaze ostaci onoga što je verovatno bio čitav planetarni sistem.

Naučnici Evropske južne opservatorije (ESO) koristili su "Very Large Telescope" za posmatranje ove zvezde i otkrili neobičnu strukturu. Oko mrtve zvezde nalaze se dva odvojena prstena gasa i prašine, između kojih postoji jasno uočljiv razmak.

Astronomi veruju da je materijal u tim prstenovima nekada pripadao planetama i drugim nebeskim telima koja su kružila oko zvezde. Kada se ona pretvorila u crvenog džina, moguće je da je uništila neke od svojih planeta, dok su druga tela preživela, ali su kasnije počela da se raspadaju.

Naučnici veruju da slična sudbina čeka i naše Sunce.

Ipak, otkriće dva prstena oko J1328−1450 krije još jednu zanimljivost. Njihov raspored nagoveštava da su najmanje dva nebeska tela možda preživela smrt svoje zvezde i nastavila da utiču na kretanje okolnog materijala.

Foto: ESO/L. Calçada.

Astronomi veruju da su dva nebeska tela možda preživela smrt zvezde i da svojim gravitacionim uticajem oblikuju prstenove oko nje. Prema njihovim procenama, jedno bi moglo da ima prečnik od svega nekoliko kilometara, dok bi drugo moglo da bude veliko poput Plutona ili čak Meseca.

Ipak, njihovo postojanje još nije potvrđeno. Moguće je i da su oba prstena nastala raspadanjem jednog nebeskog tela, pri čemu je materijal iz njegove kore i jezgra završio na različitim udaljenostima od zvezde.

Šta se zaista dogodilo, astronomi tek treba da utvrde. Ali jedno je jasno - čak i kada zvezda umre, delovi njenog planetarnog sistema mogu da nastave da kruže oko nje. A upravo takav prizor mogao bi jednog dana da ostane i iza našeg Sunčevog sistema.