Istraživanje pokazuje da mikrogravitacija menja način na koji bakterije i bakteriofagi ratuju, uz potencijalno velike koristi za medicinu.
Eksperimenti u svemiru ne donose samo nova saznanja o kosmosu, već mogu direktno da utiču i na medicinu na Zemlji. Najnovije istraživanje pokazuje da borba između bakterija i njihovih virusa izgleda potpuno drugačije u bestežinskom stanju, što je dalo veoma interesantne rezultate..
Tim istraživača sa Univerziteta Viskonsin-Medison i američke biotehnološke kompanije Rhodium Scientific Inc. suočio je bakteriju Escherichia coli sa njenim prirodnim neprijateljem - bakteriofagom T7.
Ovaj neobičan duel odvijao se na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), gde su bakterije i bakteriofagi poslati još 2020. godine. Naučnici su želeli da otkriju kako mikrogravitacija utiče na njihovu međusobnu interakciju i evoluciju, u poređenju sa istim uslovima na Zemlji.
Tokom 25 dana, na MSS-u su inkubirane različite kombinacije bakterija i bakteriofaga. Paralelno tim, istraživački tim predvođen biohemičarem Vatsanom Ramanom sprovodio je identične eksperimente u Medisonu, kako bi se jasno uočile razlike koje nastaju isključivo zbog boravka u svemiru.
"Svemir fundamentalno menja način na koji bakterijski virusi i bakterije međusobno reaguju: infekcija se usporava, a oba organizma evoluiraju drugačijom putanjom nego na Zemlji", objašnjavaju istraživači u objavljenom radu.
U uslovima bestežinskog stanja, bakterije su razvile mutacije u genima zaduženim za odgovor na stres i upravljanje hranljivim materijama. Došlo je i do promena u njihovim površinskim proteinima, što je u početku otežavalo fagima da ih efikasno inficiraju.
Međutim, nakon sporog početka, bakteriofagi su uzvratili. I oni su mutirali, prilagođavajući se novim uslovima, što im je omogućilo da ponovo uspešno prepoznaju i napadaju svoje bakterijske "žrtve".
Posebno je zanimljivo to što je tim otkrio mutacije faga koje su specifične upravo za svemirske uslove. Te promene pokazale su se kao potencijalno korisne za nas, jer su izuzetno efikasne u uništavanju bakterija koje izazivaju infekcije urinarnog trakta.
Više od 90 odsto bakterija odgovornih za ove infekcije danas je otporno na antibiotike. Zbog toga terapija bakterijskim virusima sve češće figurira kao potencijalna alternativa klasičnim lekovima, naročito u borbi protiv rezistentnih sojeva.
"Proučavajući ove adaptacije, identifikovali smo nove biološke uvide koji su nam omogućili da napravimo fage sa daleko superiornijom aktivnošću protiv patogena otpornih na lekove na Zemlji", poručuju istraživači.
Izvor:021
Postanite deo SMARTLIFE zajednice na Viberu.