BTJunkie je u noći između ponedeljka i utorka prestao da radi a na tom domenu sada stoji oproštajna poruka osnivača.
"BTJunkie 2005 - 2012. Prijatelji moji, dođosmo do kraja puta. Ova odluka nije doneta lako, ali smo ipak odlučili da se ugasimo sami. Godinama smo se borili za vaše pravo da komunicirate, ali je došlo vreme da se ide dalje. Ovo je bilo iskustvo za ceo život, i želimo vam sve najbolje", navodi se u poruci korisnicima.
Osnivači sajta BTJunkie su saopštili prekoTorrent Freaka da su "legalne akcije protiv drugih sajtova za razmenu fajlova kao što su Megaupload i Pirate Bay odigrali važnu ulogu u donošenju teške odluke" o gašenju.
"Nevolje u koje su naše kolege upale izazvale su veliku zabrinutost i stres, a to sve sada odlazi u prošlost", navodi se u saopštenju.
BTJunkie je bio peti najveći torent-sajt na svetu. Imao je pretraživač preko kojeg su korisnici širom sveta mogli da dođu do torenata ka željenim fajlovima, koje bi zatim skidali preko p2p mreža za besplatnu razmenu podataka.
P2P je tehnologija koja se svakodnevno koristi na Internetu a koju muzička, filmska i softverska industrija nastoje da proglase ilegalnom jer omogućava razmenu piratizovanih digitalnih sadržaja: muzike, filmova, programa, igara, programa...
Besplatna razmena fajlova bila je srce američkih antipiratskih zakona SOPA i PIPA čije je donošenje prošlog meseca zaustavljeno masovnim protestima i zamračivanjem nekih od ključnih sajtova na Internetu - uz obrazloženje da se predloženim načinom borbe protiv piraterije uvodi cenzura na Internetu.
Samo dan posla odustajanja od ovih zakona, snage bezbednosti SAD i Novog Zelanda ugasile su sajt za skladištenje i razmenu fajlova Megaupload, koji je važio za jedan od najvećih na svetu i uhapsile njegove osnivače.
Potom je nekoliko sličnih sajtova, poput FileSonica i FileServea ukinulo mogućnost razmene fajlova, ostavivši samo opciju ličnog skladištenja.
Pre nekoliko dana, ukrajinske vlasti su zatvorile takođe jedan od najvećih sajtova za razmenu fajlova, zato što su dobile pritužbe iz sveta da se na njemu skladište piratski sadržaji.
U to vreme je i švedski vrhovni sud odbio saslušanje u vezi sa žalbama najtvrdokornijeg piratskog sajta na svetu, Pirate Bay, na izrečene zatvorske kazne za kršenje autorskih prava.
Paralelno s tim dešavanjima, neposredno posle odustajanja američkog Kongresa od zakona SOPA i PIPA, podigla se velika prašina oko planiranog međunarodnog sporazuma o krijumčarenju AKTA (ACTA), koji predviđa i borbu protiv kršenja autorskih prava, to jest piraterije.
Sporazum, koji je nastajao van očiju javnosti, potpisale su uglavnom zapadne zemlje, uključujući SAD, a prašina se digla kada su to učinile 22 zemlje Evropske unije. Da bi AKTA stupila na snagu, o njoj se na leto mora izjasniti Evropski parlament a ratifikovati ga moraju parlamenti svih zemalja potpisnica.
U Poljskoj su zbog AKTA izbile demonstracije, pa je, kao i juče u Češkoj, zamrznut proces ratifikacije ovog sporazuma, a slovenačka ambasadorka u Japanu Helena Drnovšek Zorko izvinila se javnosti što je "nepažnjom" stavila potpis na ovaj sporazum u januaru.
Peticiju protiv ovog sporazuma potpisalo je više od 1,75 miliona ljudi, a kako danas prenosi BBC, više od 100 protesta je najavljeno širom Evrope samo u ovoj sedmici.
(Beta)
"BTJunkie 2005 - 2012. Prijatelji moji, dođosmo do kraja puta. Ova odluka nije doneta lako, ali smo ipak odlučili da se ugasimo sami. Godinama smo se borili za vaše pravo da komunicirate, ali je došlo vreme da se ide dalje. Ovo je bilo iskustvo za ceo život, i želimo vam sve najbolje", navodi se u poruci korisnicima.
Osnivači sajta BTJunkie su saopštili prekoTorrent Freaka da su "legalne akcije protiv drugih sajtova za razmenu fajlova kao što su Megaupload i Pirate Bay odigrali važnu ulogu u donošenju teške odluke" o gašenju.
"Nevolje u koje su naše kolege upale izazvale su veliku zabrinutost i stres, a to sve sada odlazi u prošlost", navodi se u saopštenju.
BTJunkie je bio peti najveći torent-sajt na svetu. Imao je pretraživač preko kojeg su korisnici širom sveta mogli da dođu do torenata ka željenim fajlovima, koje bi zatim skidali preko p2p mreža za besplatnu razmenu podataka.
P2P je tehnologija koja se svakodnevno koristi na Internetu a koju muzička, filmska i softverska industrija nastoje da proglase ilegalnom jer omogućava razmenu piratizovanih digitalnih sadržaja: muzike, filmova, programa, igara, programa...
Besplatna razmena fajlova bila je srce američkih antipiratskih zakona SOPA i PIPA čije je donošenje prošlog meseca zaustavljeno masovnim protestima i zamračivanjem nekih od ključnih sajtova na Internetu - uz obrazloženje da se predloženim načinom borbe protiv piraterije uvodi cenzura na Internetu.
Samo dan posla odustajanja od ovih zakona, snage bezbednosti SAD i Novog Zelanda ugasile su sajt za skladištenje i razmenu fajlova Megaupload, koji je važio za jedan od najvećih na svetu i uhapsile njegove osnivače.
Potom je nekoliko sličnih sajtova, poput FileSonica i FileServea ukinulo mogućnost razmene fajlova, ostavivši samo opciju ličnog skladištenja.
Pre nekoliko dana, ukrajinske vlasti su zatvorile takođe jedan od najvećih sajtova za razmenu fajlova, zato što su dobile pritužbe iz sveta da se na njemu skladište piratski sadržaji.
U to vreme je i švedski vrhovni sud odbio saslušanje u vezi sa žalbama najtvrdokornijeg piratskog sajta na svetu, Pirate Bay, na izrečene zatvorske kazne za kršenje autorskih prava.
Paralelno s tim dešavanjima, neposredno posle odustajanja američkog Kongresa od zakona SOPA i PIPA, podigla se velika prašina oko planiranog međunarodnog sporazuma o krijumčarenju AKTA (ACTA), koji predviđa i borbu protiv kršenja autorskih prava, to jest piraterije.
Sporazum, koji je nastajao van očiju javnosti, potpisale su uglavnom zapadne zemlje, uključujući SAD, a prašina se digla kada su to učinile 22 zemlje Evropske unije. Da bi AKTA stupila na snagu, o njoj se na leto mora izjasniti Evropski parlament a ratifikovati ga moraju parlamenti svih zemalja potpisnica.
U Poljskoj su zbog AKTA izbile demonstracije, pa je, kao i juče u Češkoj, zamrznut proces ratifikacije ovog sporazuma, a slovenačka ambasadorka u Japanu Helena Drnovšek Zorko izvinila se javnosti što je "nepažnjom" stavila potpis na ovaj sporazum u januaru.
Peticiju protiv ovog sporazuma potpisalo je više od 1,75 miliona ljudi, a kako danas prenosi BBC, više od 100 protesta je najavljeno širom Evrope samo u ovoj sedmici.
(Beta)