Otkrivena tajna stara 4,5 milijardi godina: Naučnici locirali kosmičku fabriku planeta iza Jupitera

Region iza Jupiterove orbite funkcionisao je kao kosmička fabrika koja je pre 4,5 milijardi godina stvarala gradivne blokove današnjih planeta. Dodajte Smartlife u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Naučnici smatraju da su pronašli jedan od glavnih izvora stenovitog materijala u našem kosmičkom komšiluku, odnosno region koji je milionima godina stvarao različite generacije gradivnih blokova budućih planeta.

Tim istraživača sa čuvenog nemačkog Instituta Maks Plank otkrio je da se odgovor krije u specifičnom području koje se nalazilo neposredno iza Jupiterove orbite. Upravo ovaj region bio je odgovoran za nastanak čitavih generacija planetesimala - ranih svemirskih objekata od kojih su kasnije nastale planete, a koji su imali veoma različit sastav.

Naš Sunčev sistem nastao je pre oko 4,5 milijardi godina, kada se urušio džinovski oblak gasa i prašine. U centru tog oblaka formiralo se Sunce, dok su preostali ostaci materijala vremenom počeli da se spajaju i stvaraju prve gradivne blokove planeta.

Međutim, nova studija objavljena u časopisu The Astrophysical Journal sugeriše da je proces bio složeniji nego što se ranije mislilo.

Naučnici su se fokusirali na period od dva do četiri miliona godina nakon nastanka Sunčevog sistema. Do tada je Jupiter već prikupio veliki deo materijala u svojoj orbiti, zbog čega je moguće da je u protoplanetarnom disku gasa i prašine nastala praznina.

Taj proces je navodno zarobio velike količine prašine stvaranjem prstena gasa pod višim pritiskom neposredno iza Jupiterove orbite, piše ScienceDaily.

Foto: MPS / hormesdesign.de

Ovakve strukture, poznate kao “zamke za prašinu”, radile su milionima godina kao kosmička traka u fabrici, stvarajući različite vrste planetesimala. Istraživači ističu da sada postoje dokazi da je ovo bilo glavno mesto rođenja gradivnih blokova u našem sistemu.

Pomoću moćnih računarskih simulacija, naučnici su rekonstruisali sudare između mikroskopskih čestica, kao i kretanje materijala kroz protoplanetarni disk mladog Sunčevog sistema.

Otkrili su da je Jupiter funkcionisao kao svojevrsna kosmička barijera. Gasni džin je iza sebe zadržavao veće i stabilnije komade materijala, dok je sitnija zrna prašine propuštao ka unutrašnjem delu Sunčevog sistema.

Istovremeno su nastajali novi planetesimali koji su nastavili da prikupljaju materijal iz diska.

Naučnici smatraju da bi ovakva istraživanja mogla da pomognu u boljem razumevanju procesa koji su doveli do formiranja Zemlje i ostalih planeta Sunčevog sistema.