Kina je izvela prvo veliko rudarsko testiranje na morskom dnu Tihog okeana, gde je, između Havaja i Meksika, spustila robotske mašine na dubinu od čak 5.330 metara.

Cilj ekspedicije bili su polimetalni noduli, odnosno kamenje veličine krompira koje leži na dnu okeana i bogato je niklom, kobaltom, manganom i bakrom - ključnim sirovinama za proizvodnju baterija za električne automobile i telefone. Tokom testa mašine su spuštane šest puta i provele su skoro 200 sati pod vodom, dok je najduži zaron trajao 48 sati bez prekida, prenose kineski mediji.

Koliko je tačno rude prikupljeno nije objavljeno, ali je poduhvat pokazao da kineska oprema može da izdrži ekstremne uslove na dnu okeana.

Kabl od vlakana spustio robota na pet kilometara dubine

Glavni teret operacije izneli su podvodni robot Kunpeng i specijalno dubokomorsko vitlo Haiwei GD11000. Robot nazvan po džinovskoj ribi iz kineske mitologije koja se pretvara u pticu, a koji je izgradila državna kompanija China Minmetals, satima je radio pod razornim pritiskom u ledenoj vodi, dok mu je zvučni navigacioni sistem Univerziteta u Harbinu određivao položaj sa preciznošću unutar jednog metra.

Do te dubine nije bilo moguće stići klasičnom opremom. Standardni kablovi koji podvodnim vozilima dovode struju i prenose podatke obloženi su čelikom, pa na velikim dubinama postaju preteški da izdrže sopstvenu težinu.

Kinesko vitlo Haiwei zato koristi kabl dug 13 kilometara, koji je ojačan posebnim vlaknima, što ga, prema navodima lista Science and Technology Daily, čini jedinim sistemom na svetu sposobnim da dosegne najdublje tačke okeana.

Rukovodilac projekta, profesor Li Venhua sa Pomorskog univerziteta u Dalijanu, istakao je da je vitlo ranije korišćeno samo za naučna istraživanja, a da je ovim rudarskim testom potvrđeno da je stabilno i pouzdano.

Trka Vašingtona i Pekinga

Iako nijedna zemlja još nije započela komercijalno rudarenje na velikim dubinama, ovaj test otvara novu geopolitičku i ekološku borbu u Pacifiku. Kineska kompanija China Minmetals od 2017. godine istražuje zonu od 72.745 kvadratnih kilometara na osnovu 15-godišnjeg ugovora sa Međunarodnom upravom za morsko dno, telom koje radi pod okriljem Ujedinjenih nacija.

Istovremeno, Vašington se sprema da izda dozvolu za komercijalnu eksploataciju u istom delu okeana. Odluka američkih vlasti po zahtevu kanadske firme The Metals Company, koja je konkurisala preko svoje američke podružnice, očekuje se sredinom decembra. Pošto SAD nisu članica pomenutog tela UN, oslanjaju se na sopstvene zakone, što kritičari ocenjuju kao potkopavanje međunarodnih pravila.

Dok Kina najavljuje da će vitlo Haiwei ubuduće uključiti u redovne misije, naučna zajednica upozorava da bi masovno rudarenje na morskom dnu moglo trajno da uništi osetljive ekosisteme o kojima se još uvek veoma malo zna.