5 stvari koje nikada ne bi trebalo da pitate ChatGPT: Mogu vas koštati novca, posla, pa i zdravlja

Lozinke, poslovne tajne i osetljivi lični podaci samo su deo informacija koje ne bi trebalo unositi u ChatGPT. Dodajte Smartlife u vaš Google izbor
Foto: Yarrrrrbright / Shutterstock.com

ChatGPT nedeljno koristi više od 900 miliona ljudi, ali postoje stvari koje mu jednostavno ne bi trebalo poveravati. Od medicinskih i pravnih problema do lozinki i poslovnih tajni, pogrešan prompt može imati mnogo ozbiljnije posledice od netačnog odgovora.

Razlog nije samo mogućnost da AI pogreši. Razgovor sa ChatGPT-jem nema istu zakonsku poverljivost koju korisnik ima kada razgovara sa lekarom, advokatom ili terapeutom.

Na to je upozorio i direktor kompanije OpenAI Sem Altman. On je još 2025. godine ukazao da sud može da zatraži razgovore korisnika sa AI četbotom i založio se za uvođenje posebne pravne zaštite takvih razgovora.

Zato postoji najmanje pet stvari za koje ChatGPT i slične AI četbotove ne bi trebalo koristiti.

1. Ne tražite konkretne pravne savete

ChatGPT može veoma uverljivo da izmisli sudsku odluku, pravni citat ili drugi podatak koji zapravo ne postoji. Baza istraživača Demijena Šarlotena broji više od 2.000 sudskih odluka širom sveta u kojima su pronađeni problemi sa sadržajem generisanim pomoću AI-ja.

Među njima su slučajevi advokata i građana koji su sudovima dostavljali izmišljene citate i argumente. Sudovi su u pojedinim slučajevima zbog toga izricali i novčane kazne.

ChatGPT može da posluži za objašnjavanje opštih pravnih pojmova. Međutim, detalje aktivnog spora i poverljive informacije treba ostaviti za razgovor sa advokatom.

2. Nemojte ga koristiti kao terapeuta

AI četbot može da deluje kao sagovornik koji uvek sluša, ali upravo tu nastaje problem. Modeli imaju tendenciju da se dodvoravaju korisniku i potvrđuju njegov pogled na situaciju, čak i kada bi ga trebalo preispitati.

Istraživanja su pokazala da takvo ponašanje može da pojača zablude i druga problematična uverenja. Ilinois, Nevada i Mejn već su usvojili propise kojima se AI-ju ograničava pružanje terapije ili donošenje terapijskih odluka.

OpenAI je takođe menjao način na koji ChatGPT reaguje na razgovore povezane sa samoubistvom i samopovređivanjem. Kompanija je u razvoj tih zaštita uključila više od 170 stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja.

3. Ne ubacujte poverljive poslovne podatke

Izvorni kod, interni ugovori, podaci klijenata i dokumenti označeni kao poverljivi ne bi trebalo da završavaju u ličnom razgovoru sa AI četbotom.

Samsung je još 2023. godine ograničio upotrebu generativnih AI alata na službenim uređajima nakon što su zaposleni u ChatGPT uneli interni izvorni kod. Kompanija je tada upozorila da se podaci poslati takvim servisima obrađuju na spoljnim serverima.

Kod potrošačkih ChatGPT naloga razgovori mogu biti korišćeni za unapređivanje modela u zavisnosti od podešavanja korisnika. Međutim, čak i odsustvo te opcije ne znači da bi u ChatGPT trebalo unositi poslovne tajne ili druge poverljive informacije.

4. Ne oslanjajte se na ChatGPT za dijagnoze i terapiju

AI može da objasni medicinski termin ili pomogne korisniku da pripremi pitanja za lekara, ali ne bi trebalo da zameni stručnu medicinsku procenu.

Koliko pogrešan savet može biti opasan pokazuje slučaj 60-godišnjeg muškarca koji je tražio način da smanji unos hlorida. Počeo je da koristi toksični natrijum-bromid kao zamenu za kuhinjsku so i nakon nekoliko meseci završio je u bolnici, gde je proveo tri nedelje.

Problem je i privatnost. Zdravstveni podaci koje korisnik sam unese u ChatGPT nemaju automatski istu pravnu zaštitu kao informacije koje deli sa lekarom kroz zaštićeni zdravstveni sistem.

5. Nikada ne unosite lozinke i podatke sa dokumenata

Lozinke, jednokratni kodovi za prijavljivanje, brojevi pasoša i drugih ličnih dokumenata, kao ni kompletni podaci platnih kartica i bankovnih računa, ne bi trebalo da se nađu u upitu.

Koliko lako privatni razgovor može postati javno dostupan pokazao je slučaj iz 2025. godine. Tada je u Google rezultatima pronađeno gotovo 4.500 javno podeljenih ChatGPT razgovora, nakon čega je OpenAI uklonio opciju koja je omogućavala njihovo indeksiranje.

Dodatni razlog za oprez je Memory funkcija, koja u zavisnosti od podešavanja može koristiti informacije iz prethodnih razgovora kako bi personalizovala buduće odgovore. Zbog toga posebno osetljive podatke ne treba unositi ni kada deluje da će biti potrebni samo jednom.

Pravilo je jednostavno - ako podatak ne biste poslali nepoznatoj osobi ili javno objavili na internetu, dobro razmislite pre nego što ga unesete u AI četbot. ChatGPT može biti koristan alat, ali nije zamena za stručnjaka niti sef za najosetljivije podatke.