Naučnici upozoravaju da rast emisija vodonika utiče na klimu više nego što se mislilo, dovodeći u pitanje njegov "zeleni" imidž.
Obećanja o vodoniku kao čistom izvoru energije našla su se pod lupom. Novo istraživanje tvrdi da ovaj hemijski element zapravo može posredno da pogorša globalno zagrevanje.
Studija, objavljena u časopisu Nature, pokazuje da rast emisija vodonika doprinosi klimatskim promenama. Između 1990. i 2020. godine, te emisije povećale su globalnu temperaturu za približno 0,02 °C, u okviru ukupnog porasta od 1,5 °C u odnosu na predindustrijski period.
"Potrebno je dublje razumevanje globalnog ciklusa vodonika i njegovih veza sa globalnim zagrevanjem kako bi se podržala klimatski bezbedna i održiva ekonomija vodonika", rekao je Rob Džekson sa američkog Univerziteta Stanford i glavni autor studije, u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu tog univerziteta.
Rast upotrebe vodonika uglavnom se povezuje sa ljudskim delovanjem, uključujući korišćenjem fosilnih goriva, stočarstvom i deponijama otpada, objasnili su autori istraživanja. Metan se tokom razgradnje u atmosferi pretvara u vodonik, stvarajući povratnu spregu koja produžava uticaj metana na zagrevanje atmosfere.
"Veća količina vodonika u atmosferi smanjuje prirodnu razgradnju metana, zbog čega metan duže opstaje i samim tim duže zagreva klimu", pojašnjava Zutao Oujang, docent za modeliranje ekosistema sa američkog Univerziteta Oburn i glavni autor studije.
Vodonik utiče na atmosferske hemijske "čistače", tačnije hidroksilne radikale, izuzetno reaktivne molekule u atmosferi, što dalje utiče na formiranje oblaka i stvaranje gasova poput ozona i stratosferske vodene pare. Industrijska curenja i proizvodnja zasnovana na fosilnim gorivima dodatno povećavaju količinu vodonika u atmosferi, dok proizvodnja "zelenog" vodonika putem elektrolize i dalje ostaje skupa i ograničena.
Iako prilikom sagorevanja emituje isključivo vodenu paru, posredna uloga vodonika u zagrevanju dovodi u pitanje njegov status potpuno klimatski čistog goriva, piše Zimo.