Not great, not terrible

ZELENA NUKLEARNA ENERGIJA: Kina želi da napravi prvi "čisti" reaktor

Uprkos popularnom mišljenju, nuklearna energija se smatra čistijim od tradicionalnih formi energije koje se oslanjaju na fosilna goriva.

Nukelarna elektrana
Izvor: SmartLife / Pexels / Marcus Distelrath

Istorija nas je naučila da problemi koji mogu da nastanu ukoliko nešto krene po zlu, posledice mogu da budu pogubne po veliki deo planete. Međutim, naučnici u Kini imaju plan da naprave posve drugačiju nuklearnu elektranu, takozvani čisti nuklearni reaktor, koji bi mogao da promeni popularno mišljenje kod ljudi i ponudi alternativu solarnim elektranama.

Ono što je drugačije kod ovog reaktora je što se umesto uranijuma koristi torijum, a umesto šipki sa gorivom reaktor sa topljenom solju. Torijum će biti rastvoren u tečnu floridnu so, pre nego što se pošalje u komoru za reakciju. Na visokim temperaturama od 600 stepeni celzijusove skale atomi torijuma se transformišu u uranijum-233, izotop uranijuma koji se može dalje cepati, a u tom procesu se oslobađa velika količina energije i neutrona – nuklearna fisija.

Dobra strana torijumskog reaktora nasuprot uranijumskog je što je proces mnogo bezbedniji od tradicionalnih nuklearnih reaktora, jer u slučaju da dođe do curenja, istopljena so je dovoljno hladna da zadrži torijum i spreči značajna curenja. Ostaci nuklearne fisije torijuma imaju relativno kratak vek poluraspada od 500 godina, u poređenju sa uranijumskim reaktorima, čiji otpad može ostati radioaktivan i do 10.000 godina!

Možda će vas zanimati

Izgradnja dalje od ljudi

Torijumski reaktor takođe ne zahteva vodu, pa je moguće napraviti nuklearnu elektranu na primer u pustinji, dalje od naseljenih mesta. Ono što je najbitnije je da ovaj proces čini pravljenje nuklearnih oružja mnogo težim, čime se dodatno smanjuje briga vezana za gomilanje nuklearnog naoružanja zemlje koja ima torijumski reaktor.

Torijum i budućnost nuklearne energije
Izvor: YouTube / PBS Space Time

Prototip elektrane se očekuje već u avgustu, sa testovima koji bi mogli da počnu već u septembru. Ukoliko sve bude kako treba, očekuje se da bi prvi nuklearni reaktor ovog tipa mogao biti spreman za manje od deset godina – 2030. godine.