Uređaj bez koga je gotovo nemoguće zamisliti rad za kompjuterom, i verovatno najpopularniji kućni ljubimac, napunio je u utorak 40 godina! Daglas Engelbart je 9. decembra 1968. godine predstavio prototip prvog miša.
Taj novi uređaj je imao pomalo bizaran izgled, a konstruisan je kako bi olakšao upravljanje kompjuterskim operacijama.
Prvi miš imao je drveno kućište (masku) u sklopu koje se nalazila cela ‘skalamerija’, a sve to bilo je postavljeno na točkove! Kada su na uređaj dodali i kabl za povezivanje sa računarom, Engelbart i ekipa sa Univerziteta Stenford u Kaliforniji, uvideli su da podseća na miša tako da mu je to ime i ostalo.
"Mislili smo da će uređaj imati nešto dostojanstvenije ime kada ga budemo lansirali, ali nije", kaže Engelbart za svoju kreaciju.
Ipak, uređaj je svoj komercijalni bum doživeo početkom osamdesetih, nakon što je kompanija Apple otkupila licencu za proizvodnju miševa za svoje Macintosh računare. Od tada počinje revolucija koja traje i danas, a tiče se personalnih kućnih računara. Miš je postao osnovni ulazni uređaj na većini računara.
Od 2000. godine kuglica na mišu (inače jedan od najvećih skupljača prašine i prljavštine) zamenjena je optičkim, a potom i laserskim receptorom.
Nedavno je i kompanija Logitech proslavila proizvodnju svog milijarditog miša. Ovakav uspeh je utoliko veći ako se zna da u svetu postoji 6.7 milijardi ljudi, a milijardu kompjutera u upotreb!.
Tokom vremena maštoviti dizajneri kreirali su i miševe sa funkcijom aspiratora, merača pritiska, rashlađivača dlanova, grejača, telefona...
Ipak, stručnjaci ovom simpatičnom ‘repatom’ i, za mnoge, omiljenom kućnom ljubimcu, ne predviđaju dalju progresiju. Sa sve većim porastom "touchscreen" tehnologija, i sistema za prepoznavanje oblika putem kamera, miševima ne preostaje previše vremena do trenutka kada će postati samo muzejski eksponati.
Predviđa se da za četrdesetak godina miš uopšte neće biti u upotrebi. Na to utiče sve veća digitalizacija i nove forme zabave koje otvaraju vrata modernijim i funkcionalnijim interakcijama sa računarom , bilo da je u pitanju dodir, glas, slika ili nešto sasvim drugačije.
(Bratislav Jovanović, MONDO)
Taj novi uređaj je imao pomalo bizaran izgled, a konstruisan je kako bi olakšao upravljanje kompjuterskim operacijama.
Prvi miš imao je drveno kućište (masku) u sklopu koje se nalazila cela ‘skalamerija’, a sve to bilo je postavljeno na točkove! Kada su na uređaj dodali i kabl za povezivanje sa računarom, Engelbart i ekipa sa Univerziteta Stenford u Kaliforniji, uvideli su da podseća na miša tako da mu je to ime i ostalo.
"Mislili smo da će uređaj imati nešto dostojanstvenije ime kada ga budemo lansirali, ali nije", kaže Engelbart za svoju kreaciju.
Ipak, uređaj je svoj komercijalni bum doživeo početkom osamdesetih, nakon što je kompanija Apple otkupila licencu za proizvodnju miševa za svoje Macintosh računare. Od tada počinje revolucija koja traje i danas, a tiče se personalnih kućnih računara. Miš je postao osnovni ulazni uređaj na većini računara.
Od 2000. godine kuglica na mišu (inače jedan od najvećih skupljača prašine i prljavštine) zamenjena je optičkim, a potom i laserskim receptorom.
Nedavno je i kompanija Logitech proslavila proizvodnju svog milijarditog miša. Ovakav uspeh je utoliko veći ako se zna da u svetu postoji 6.7 milijardi ljudi, a milijardu kompjutera u upotreb!.
Tokom vremena maštoviti dizajneri kreirali su i miševe sa funkcijom aspiratora, merača pritiska, rashlađivača dlanova, grejača, telefona...
Ipak, stručnjaci ovom simpatičnom ‘repatom’ i, za mnoge, omiljenom kućnom ljubimcu, ne predviđaju dalju progresiju. Sa sve većim porastom "touchscreen" tehnologija, i sistema za prepoznavanje oblika putem kamera, miševima ne preostaje previše vremena do trenutka kada će postati samo muzejski eksponati.
Predviđa se da za četrdesetak godina miš uopšte neće biti u upotrebi. Na to utiče sve veća digitalizacija i nove forme zabave koje otvaraju vrata modernijim i funkcionalnijim interakcijama sa računarom , bilo da je u pitanju dodir, glas, slika ili nešto sasvim drugačije.
(Bratislav Jovanović, MONDO)