Četiri od pet elektronskih poruka spada u neželjenu poštu, odnosno spem, a 1,2 odsto poruka sadrži virus ili neku drugu aplikaciju koja pravi probleme na računaru.
Kako se navodi u oktobarskom izveštaju kompanije za zaštitu kompjutera Symantec, 78 odsto poruka je neželjena pošta, od čega su najzastupljenije teme usluge na Internetu u 24 odsto slučajeva i ponude kredita i finansijskih usluga (20 odsto).
Reklamne poruke za proizvode čine 18 odsto spema, poruke u kojima se nude zdravstveni saveti i proizvodi čine 17 odsto neželjene pošte.
Prevare, odnosno lažne poruke banaka i preduzeća, čiji je cilj da korisnike navedu da ostave lične podatke, čine jedan odsto, a lažne ponude i obaveštenja o nagradama na lutrijama čine sedam odsto neželjene pošte.
Poruke u kojima se daju informacije o seksualnosti, nude porno sadržaji ili lični oglasi čine dva odsto neželjene pošte.
Skoro svaka treća spem poruka dolazi iz SAD - 29 odsto,Turska je na drugom mestu sa osam procenata, a Rusija na trećem sa sedam odsto neželjene pošte.
Broj poruka koje sadrže viruse ili druge aplikacije koje mogu da prave probleme - malware povećan je sa 0,1 odsto u junu 2008. godine na 1,2 odsto u septembru, a malware se nalazi u priloženim fajlovima, ali sve češće i u samom telu poruke.
Beleži se i povećanje poruka koje sadrže Internet adresu na kojoj se kompjuter može zaraziti.
Adrese često lažno upućuju na neki medij ili organizaciju koja je korisnicima poznata i uliva poverenje, a Symantec je kao primer naveo adresu cnnworld.org, iz koje korisnici mogu steći lažni utisak da je reč o televizijskoj stanici CNN.
Izveštaj je zasnovan na podacima sa kompjutera koji imaju antivirus program i čiji vlasnici su pristali da se podaci koriste u istraživanju.
(Beta)
Kako se navodi u oktobarskom izveštaju kompanije za zaštitu kompjutera Symantec, 78 odsto poruka je neželjena pošta, od čega su najzastupljenije teme usluge na Internetu u 24 odsto slučajeva i ponude kredita i finansijskih usluga (20 odsto).
Reklamne poruke za proizvode čine 18 odsto spema, poruke u kojima se nude zdravstveni saveti i proizvodi čine 17 odsto neželjene pošte.
Prevare, odnosno lažne poruke banaka i preduzeća, čiji je cilj da korisnike navedu da ostave lične podatke, čine jedan odsto, a lažne ponude i obaveštenja o nagradama na lutrijama čine sedam odsto neželjene pošte.
Poruke u kojima se daju informacije o seksualnosti, nude porno sadržaji ili lični oglasi čine dva odsto neželjene pošte.
Skoro svaka treća spem poruka dolazi iz SAD - 29 odsto,Turska je na drugom mestu sa osam procenata, a Rusija na trećem sa sedam odsto neželjene pošte.
Broj poruka koje sadrže viruse ili druge aplikacije koje mogu da prave probleme - malware povećan je sa 0,1 odsto u junu 2008. godine na 1,2 odsto u septembru, a malware se nalazi u priloženim fajlovima, ali sve češće i u samom telu poruke.
Beleži se i povećanje poruka koje sadrže Internet adresu na kojoj se kompjuter može zaraziti.
Adrese često lažno upućuju na neki medij ili organizaciju koja je korisnicima poznata i uliva poverenje, a Symantec je kao primer naveo adresu cnnworld.org, iz koje korisnici mogu steći lažni utisak da je reč o televizijskoj stanici CNN.
Izveštaj je zasnovan na podacima sa kompjutera koji imaju antivirus program i čiji vlasnici su pristali da se podaci koriste u istraživanju.
(Beta)