Izvan granica

Otkrivene 3 supermasivne crne rupe na ivici vremena: Jedna raste brže nego što nauka može da objasni

Astronomi su uz pomoć teleskopa James Webb otkrili tri aktivne supermasivne crne rupe u galaksiji J0148-4214, a rast jedne od njih osnovni modeli ne mogu da objasne. Dodajte Smartlife u vaš Google izbor
Foto: MPE
  • Astronomi su pomoću teleskopa James Webb otkrili tri aktivne supermasivne crne rupe u galaksiji J0148-4214, udaljenoj više od 12,5 milijardi svetlosnih godina.
  • Najmanja od njih raste brže nego što predviđa Edingtonova granica, a dve crne rupe blizu centra galaksije mogle bi da se spoje u narednih nekoliko stotina miliona godina.

Astronomi su otkrili tri supermasivnecrne rupe u istoj galaksiji, udaljenoj više od 12,5 milijardi svetlosnih godina od Zemlje. Dve se nalaze na svega 620 svetlosnih godina jedna od druge, a jedna raste brže nego što predviđaju uobičajeni naučni modeli.

Otkriće je rezultat istraživanja međunarodnog tima koji predvodi Institut Maks Plank za vanzemaljsku fiziku. Naučnici su proučavali galaksiju J0148-4214, čija je svetlost do nas putovala približno 12,5 milijardi godina. To znači da se sa Zemlje posmatra onakva kakva je bila samo 1,2 milijarde godina nakon Velikog praska.

Sve tri supermasivne crne rupe aktivno privlače okolnu materiju, a njihove mase se drastično razlikuju. Najveća je oko 80 miliona puta masivnija od Sunca, dok su preostale dve približno 600.000 i dva miliona puta masivnije od Sunca.

Zanimljivo je da najmanja od njih, sa masom od oko 600.000 Sunaca, najbrže privlači materiju. Prema proračunima naučnika, njena brzina rasta premašuje takozvanu Edingtonovu granicu, koju osnovni modeli smatraju ograničenjem za rast crnih rupa.

"To je prvi dokaz postojanja tri aktivne crne rupe u jednoj galaksiji u dalekom svemiru", izjavila je Hana Ibler, vodeća autorka istraživanja.

Dve crne rupe nalaze se blizu centra galaksije i očekuje se da će se spojiti u narednih nekoliko stotina miliona godina. Treća je udaljena oko 5.500 svetlosnih godina od centra, a naučnici pretpostavljaju da je možda izbačena tokom nekog ranijeg spajanja crnih rupa.

Za otkriće je korišćen svemirski teleskop James Webb, čiji je instrument NIRSpec omogućio detaljnu analizu svetlosti koju emituje vodonik. Na osnovu kretanja gasa, istraživači su uspeli da razlikuju tri izvora aktivnosti koja bi bez ovako preciznih merenja mogla da izgledaju kao jedna crna rupa.

Ovo otkriće moglo bi da pomogne u rešavanju jedne od velikih astronomskih misterija: kako su crne rupe uspele da dostignu ogromne mase tako brzo nakon nastanka svemira. Rezultati ukazuju na to da su njihova međusobna spajanja možda imala mnogo važniju ulogu nego što se ranije pretpostavljalo, prenosi ScienceDaily.