- Claude je za 21 sat pretražio oko 1,9 milijardi grupa proteina i pronašao novi biološki sistem ART, nalik CRISPR-u po građi.
- Sistem je otkriven u DNK virusa koji napadaju bakterije roda Staphylococcus, ali još nema dokaza da može da radi kao CRISPR ili da ima praktičnu primenu.
Claude je za samo 21 sat pretražio ogromnu bazu od oko 1,9 milijardi grupa proteina i pronašao biološki sistem koji naučnici do sada nisu primetili. Otkriće je posebno zanimljivo jer novi sistem po svojoj građi podseća na CRISPR, tehnologiju koja omogućava ciljanu izmenu DNK.
Kompanija Anthropic nazvala je otkriveni sistem ART, a pronađen je u DNK virusa koji napadaju bakterije roda Staphylococcus. Istraživači sumnjaju da bi mogao da predstavlja novi mehanizam za izmenu gena, ali za sada nema dokaza da zaista može da se koristi na isti način kao CRISPR.
Uloga veštačke inteligencije nije se završila samo na pronalaženju zanimljivog obrasca.
"Naš tim za prirodne nauke predložio je širu oblast istraživanja, Claude je pregledao literaturu i veliki broj genomskih podataka i otkrio nešto zanimljivo", objasnio je direktor kompanije Anthropic Dario Amodej. "Claude je zatim predložio eksperimente kojima bi se otkriće proverilo, a naš tim ih je sproveo."
Iza impresivnih sati rada ipak stoji ogromna računarska snaga. Anthropic je za pretragu koristio oko 950 AI agenata, koji su zajedno potrošili 210 miliona tokena tražeći određenu vrstu enzima koji koriste RNK kao osnovu za stvaranje DNK.
Da li je Claude zaista pronašao novi CRISPR?
Tu naučnici pozivaju na oprez. Čak i Amodej priznaje da još nije poznato šta ART tačno radi, da li ima bilo kakvu praktičnu biotehnološku primenu i koliko je otkriće zapravo značajno.
Mikrobiolog Kevin Blejk sa Univerziteta u Vašingtonu rekao je za Al Džaziru da trenutno ništa ne ukazuje na to da ART može da bude rival postojećoj CRISPR tehnologiji. Takođe nema dokaza da bi mogao da se koristi u terapijama ili drugim praktičnim primenama.
Važnu razliku objasnio je i Dimitri Peren sa Univerziteta tehnologije u Kvinslendu. Sam enzim nije nov, već je novo otkriće da bi mogao da bude deo većeg biološkog sistema koji ranije nije bio prepoznat.
"U ovom trenutku možemo da kažemo da ART po svojoj arhitekturi podseća na CRISPR, ali nema dokaza da mu je i funkcija slična", rekao je Peren.
Ipak, deo naučne zajednice smatra da je otkriće vredno daljeg istraživanja. Feng Džang sa MIT-a, jedan od pionira CRISPR tehnologije, opisao je rezultate kao "zaista intrigantne" i ocenio da predstavljaju zanimljiv primer kako AI agenti mogu da doprinesu biološkim otkrićima.
Bo Vang sa Univerziteta u Torontu smatra da AI može da pomogne naučnicima da pronađu zanimljive pojave u ogromnim bazama bioloških podataka koje nijedan ljudski tim ne može detaljno da pregleda.
"Imamo više bioloških podataka nego što bilo koji tim može pažljivo da pregleda. Agenti mogu da nam pomognu da primetimo neobične slučajeve i pokažu kako su do njih došli", zaključio je Vang.