Kada je reč o uticaju na životnu sredinu, teško je reći kako treba da se osećate dok svakodnevno koristite modele veštačke inteligencija kao što je ChatGPT.
Ugljenični otisak jednog jedinog tekstualnog pitanja postavljenog veštačkoj inteligenciji može se izmeriti u gramima CO2 - otprilike 0,0000001% godišnjeg ugljeničnog otiska prosečnog Amerikanca, tvrde stručnjaci. Jedno ili dva pitanja, ili čak hiljadu, neće napraviti veliku razliku tokom cele godine.
Međutim, brojke počinju da se gomilaju kada ih pomnožimo sa milijardama ljudi koji svakodnevno zasipaju AI modele tekstualnim, foto i video upitima.
Data centri koji pokreću ove modele mogu trošiti više struje od čitavih gradova. Zbog prognoziranog brzog rasta, energetske kompanije su počele da produžavaju radni vek termoelektrana na ugalj, ali i da grade nove na prirodni gas. Uz to, za hlađenje ovih računara koristi se voda - otprilike jedna boca na svakih 100 reči koje generiše ChatGPT.
To ne znači da treba potpuno da se odreknete ove tehnologije, kažu stručnjaci koji su se bavili pitanje potrošnje energije za potrebe pokretanja veštačke inteligencije. Ali možete pažljivo razmisliti kada i kako da koristite AI četbotove.
"Koristite veštačku inteligenciju kada to ima smisla. Nemojte je koristiti za sve", kaže Gudrun Zoher, profesorka računarstva na Univerzitetu primenjenih nauka u Minhenu za The Washington Post. Za osnovne zadatke često vam nije potreban AI, a kad ga koristite, možete izabrati manje, energetski efikasnije modele.
Kada koristiti veštačku inteligenciju?
Za jednostavna pitanja - kao što su radno vreme prodavnice ili osnovne informacije - bolje je koristiti pretraživač ili otići direktno na pouzdan sajt, kaže Zoher.
Prema analizi Goldman Sachs-a iz 2024. godine, jedno pretraživanje putem Google-a zahtevalo je oko 10 puta manje energije od pitanja upućenog ChatGPT-u. Ipak, taj podatak se može smatrati zastarelim nakon što je Google implementirao odgovore Gemini veštačke inteligencije u rezultate (AI Overview), ali i dalje postoji način da smanjite potrošnju.
Kako AI Overview nije moguće isključiti, odlučni korisnici koji žele da smanje svoj ugljenični otisak mogu izbeći odgovore koje je generisala Gemini veštačka inteligencija tako što će dodavati "-ai" na kraju upita. Drugi pretraživači, kao što je DuckDuckGo, omogućavaju isključivanje AI sažetaka.
S druge strane, Zoher tvrdi da se korišćenje četbota isplati kada imate složeniji zadatak, posebno onaj koji zahteva sumiranje teksta, pregled ili prevod.
Prema Bilu Tomlinsonu, profesoru računarstva na kalifornijskom Univerzitetu u Irvinu, u nekim slučajevima korišćenje veštačke inteligencije može čak proizvesti manje CO2 emisija nego da zadatak obavljate sami.
"Pravo pitanje nije da li AI ima uticaj - jasno je da ima", kaže Tomlinson. "Pitanje je: šta biste uradili umesto toga? Kako biste to drugačije rešili?"
Veštačka inteligencija može generisati stranicu teksta ili sliku za nekoliko sekundi, dok bi vam pisanje ili crtanje na laptopu oduzelo sat vremena. Tokom tog vremena, vaš računar i vi biste proizveli više ugljen-dioksida nego što bi to uradilo jedno pitanje ChatGPT-u, prema studiji iz 2024. godine, čiji je Tomlinson koautor.
Tomlinson priznaje da postoje i druge važne stvari, kao što su tačnost i kvalitet, zbog kojih možda ne želite da AI piše ili crta umesto vas, ali naglašava da se emisije mogu smanjiti ako se AI koristi za uštedu rada i vremena provedenog ispred računara.
Koji AI model koristiti?
Nisu svi AI modeli isti. Možete birati između većih, moćnijih modela za složene zadatke i manjih, jednostavnijih koji daju brže odgovore uz manju potrošnju energije.
Na primer, ChatGPT omogućava korisnicima koji plaćaju da biraju između različitih modela kao što su GPT-4o, GPT-4.5 i o4-mini. Zoher kaže da je "mini" sasvim dovoljan za većinu situacija. Ipak, postoji kompromis između veličine, potrošnje energije i tačnosti. U svojoj nedavnoj studiji, Zoher i njen saradnik Maksimilijan Dauner testirali su 14 AI modela iz kompanija Meta, Alibaba, DeepSeek i startapa Deep Cogito iz Silicijumske doline. (Nisu testirali ChatGPT ili Gemini jer kodovi tih modela nisu javno dostupni.)
Zoher i Dauner postavili su modelima 500 pitanja sa ponuđenim odgovorima i 500 pitanja sa otvorenim odgovorima iz oblasti matematike za srednjoškolce, svetske istorije, međunarodnog prava, filozofije i apstraktne algebre. Veći modeli su davali tačnije odgovore, ali su trošili i višestruko više energije od manjih.
Ako postavljate pitanje koje se bavi složenim ili teorijskim pojmovima, poput filozofije ili apstraktne algebre, korišćenje većeg modela ima smisla uprkos većoj potrošnji. Ali za jednostavne zadatke, kao što je provera školskog zadatka iz matematike, manji model će to obaviti sa manje utrošene energije.
Bez obzira koji model koristite, možete dodatno uštedeti tako što ćete tražiti kraće odgovore kada vam dugi nisu potrebni, ali i sami postavljati što kraća i sažetija pitanja. Modeli troše više energije na svaku dodatnu reč koju obrade.
"Ljudi često brkaju ove stvari sa nekom vrstom osećajnosti", kaže Vidžaj Gadepali, viši naučni saradnik MIT Lincoln laboratorije, koji istražuje kako učiniti AI održivijim. "Nema potrebe da govorite 'molim' i 'hvala'. Njima to nije bitno.“ Slične tvrdnje smo već imali priliku da čujemo i od Sema Altmana, prvog čoveka kompanije OpenAI.
Ne zaboravite na "pasivnu" AI upotrebu
Korišćenje veštačke inteligencije ne podrazumeva samo postavljanje pitanja četbotu. AI se koristi i kada vam algoritam sortira društvene mreže, preporučuje pesmu ili filtrira spam mejlove.
"Možda to i ne shvatamo… jer je većina toga jednostavno sakrivena od nas", kaže Gadepali.
Osim ako niste napredni korisnik ChatGPT-a, ti algoritmi u pozadini verovatno čine većinu vašeg svakodnevnog korišćenja veštačke inteligencije - i ne možete mnogo učiniti po tom pitanju osim da manje koristite internet. Kompanije koje ugrađuju AI u svaki aspekt našeg digitalnog života moraće da pronađu načine da to rade uz manju potrošnju energije i manju štetu po planetu.