Astronomi su pomoću teleskopa Habl otkrili galaksiju CDG-2 za koju veruju da je 99,9% sačinjena od tamne materije.
Astronomi su otkrili neobičnu galaksiju koja bi mogla da bude jedna od najtamnijih ikada zabeleženih. Nazvana Candidate Dark Galaxy-2 (CDG-2), istraživači veruju da je galaksija sastavljena od najmanje 99,9 odsto tamne materije. Ako se rezultati potvrde dodatnim posmatranjima, CDG-2 bi mogao da postane jedan od najekstremnijih primera galaksije u kojoj gotovo da nema zvezda.
Otkriće je napravljeno pomoću Hablovog svemirskog teleskopa, a rezultati su objavljeni u časopisu "The Astrophysical Journal Letters". Naučnici navode da bi ova galaksija mogla da pripada retkoj grupi takozvanih tamnih galaksija - objekata koji sadrže veoma malo ili nimalo zvezda, ali ogromne količine tamne materije.
Tamna materija čini veliki deo univerzuma. Procene kažu da je ima oko pet puta više nego obične materije od koje su sastavljene zvezde, planete i sve što možemo da vidimo. Ipak, ona je potpuno nevidljiva i do sada nikada nije direktno posmatrana.
Njeno postojanje zaključuje se na osnovu gravitacionog uticaja na vidljivu materiju. Upravo zahvaljujući toj gravitaciji, tamna materija deluje kao neka vrsta kosmičkog "lepka" koji drži galaksije i čitave strukture univerzuma na okupu.
Većina galaksija, uključujući i Mlečni put, ima veliki udeo tamne materije. Međutim, u pojedinim slučajevima taj odnos postaje toliko ekstreman da galaksija sadrži tek nekoliko zvezda i izgleda veoma bledo. Astronomi takve objekte nazivaju galaksijama niske površinske svetline.
CDG-2 je udaljena oko 300 miliona svetlosnih godina od Zemlje i toliko je siromašna zvezdama da bi mogla da pripada još ekstremnijoj podgrupi - tamnim galaksijama. To su objekti u kojima gotovo da nema vidljive svetlosti.
"Galaksije niske površinske svetline su veoma blede, ali iz njih ipak dolazi nešto svetlosti. Ali tamna galaksija je jednostavno ekstremni kraj toga, gde u osnovi nećete imati nikakvu vrstu blede svetlosti ili strukture kakvu biste očekivali od tipične galaksije", rekao je Daji Li, postdoktorski istraživač statistike i astrofizike na Univerzitetu u Torontu i vodeći autor studije.
On dodaje da ne postoji stroga definicija tamnih galaksija, iako njihovo postojanje predviđaju teorije tamne materije i kosmološke simulacije.
"Gde tačno povlačimo granicu u pogledu toga koliko zvezda treba da imaju i dalje je nejasno, jer nije sve u astronomiji tako jasno razgraničeno kao što bismo želeli. Tehnički gledano, CDG-2 je gotovo-tamna galaksija. Ali značaj CDG-2 je u tome što nas znatno približava tom zaista tamnom režimu, dok ranije nismo mislili da galaksija ovako slaba može da postoji", objasnio je Li.
Da bi proučili ovu galaksiju, istraživači su kombinovali podatke sa tri teleskopa - Habla, svemirske opservatorije Euklid Evropske svemirske agencije i teleskopa Subaru na Havajima. Ključ u otkriću bila je potraga za objektima poznatim kao globularna jata.
"To su veoma zbijene, sferične grupe veoma starih zvezda, u suštini relikti prve generacije formiranja zvezda", objašnjava Li.
Globularna jata mogu biti veoma svetla čak i kada je sama galaksija gotovo nevidljiva. Ranija istraživanja su pokazala i snažnu vezu između ovih jata i prisustva tamne materije.
Istraživači su pronašli četiri takva jata u Jatu Persej, ogromnom skupu od hiljada galaksija uronjenih u oblak vrelog gasa. Dalja posmatranja su otkrila slabi oreol svetlosti oko njih, što je ukazalo da su zapravo deo jedne izuzetno tamne galaksije.
Prema objašnjenju astronoma, ova galaksija je u ranoj fazi verovatno imala više materijala za formiranje zvezda. Međutim, snažna gravitacija okolnih, većih galaksija vremenom je uklonila vodonik potreban za nastanak novih zvezda.
"Materijal koji je ovoj galaksiji bio potreban da nastavi da formira zvezde više nije bio tu, pa joj je u osnovi ostao samo halo tamne materije i četiri globularna jata. Taj proces bi ostavio skelet ili duh galaksije koja je u suštini jednostavno podbacila", rekao je Li.
Zbog toga je CDG-2 izuzetno slaba. Njena ukupna svetlost je samo 0,005 odsto svetlosti Mlečnog puta.
"U pogledu zvezdane svetlosti, ona je oko šest miliona puta svetlija od našeg Sunca. Svetlina naše galaksije je oko 20 milijardi puta veća od svetline Sunca", napomenuo je Li.
Astronomi smatraju da bi potraga za globularnim jatima mogla da postane potpuno nova metoda za pronalaženje ovakvih gotovo nevidljivih galaksija. Ipak, potrebno je još posmatranja kako bi se precizno utvrdilo koliko tamne materije CDG-2 zaista sadrži.
Prema rečima istraživača, ključnu ulogu u tome mogao bi da ima svemirski teleskop Džejms Veb, koji bi mogao da pruži detaljniji uvid u strukturu ove neobične galaksije.
Izvor: 021