Surova energetska realnost zelene tranzicije: Svet i dalje zavisi od uglja i gasa

Dok solarna energija beleži rekordan rast, ugalj i prirodni gas i dalje generišu više od polovine svetske električne energije.
Foto: Shutterstock

Uprkos decenijama priče o zelenoj tranziciji i rekordnom ulaganju u obnovljive izvore, surova energetska realnost jasno pokazuje da je kranji cilj još uvek daleko. Najnoviji globalni podaci agencije Ember pokazuju da fosilna goriva i dalje drže u šaci preko 57% svetske proizvodnje električne energije.

Apsolutni kralj svetske proizvodnje struje i dalje je - ugalj.

Sam ugalj generiše bezmalo 33% kompletne električne energije na planeti, što ga čini ubedljivo najvećim pojedinačnim izvorom energije. Glavni pokretači ove potražnje su ekonomije u brzom razvoju, pre svega Kina i Indija, gde je ugalj i dalje najjeftinije i najdostupnije gorivo za podmirivanje sve većih energetskih apetita.

Drugi najveći izvor na svetu je prirodni gas, koji pokriva skoro 22% globalne proizvodnje. Gasne elektrane se danas uglavnom koriste kao fleksibilna podrška zelenoj energiji, jer mogu brzo da se uključe ili isključe kada vetar stane ili sunce zađe.

Foto: Visual Capitalist

Ipak, svetla tačka ove statistike je vrtoglav rast sunca i vetra. Oba izvora su pojedinačno stigla do udela od oko 8% do 9%.

Solarna energija beleži eksplozivan rast zbog drastičnog pada cena panela i masovnih projekata u Kini, Evropi i SAD. S druge strane, vetar raste zahvaljujući ogromnim vetroparkovima na moru, najviše u Aziji i Evropi. Kada se posmatraju zajedno, sunce i vetar danas proizvode više struje nego sve nuklearke na planeti.

Među čistim izvorima, hidroelektrane su i dalje neprikosnovene sa 14% udela, pružajući stabilnost mreži onda kada vetar i sunce zakažu.

Ipak, matematika je jasna. Dokle god ugalj i gas drže više od polovine svetske mreže, priče o potpunom prelasku na ekološki čiste izvore ostaju samo teorija na papiru.