Verovali da su anonimni, a onda je stigao FBI: Apple funkcija nije tako privatna kao što se mislilo

“Hide My Email” funkcija krije adresu od drugih, ali ne i od istražnih organa.
Foto: YouTube / Jigxor Tutorials

Apple-ova funkcija za skrivanje imejl adrese (Hide my Email) nije toliko privatna koliko su mnogi mislili. Novi sudski dokumenti pokazuju da anonimnost može nestati jednim zahtevom FBI-ja.

"Hide My Email" je funkcija koja omogućava korisnicima da generišu anonimne adrese koje prosleđuju poruke na njihov pravi mejl. Apple tvrdi da ne čita sadržaj tih poruka. Ipak, ispostavlja se da identitet vlasnika naloga nije nedostupan kada se uključe nadležni organi.

Prema sudskim spisima u koje je TechCrunch imao uvid, FBI je početkom meseca zatražio podatke od Apple-a u okviru istrage o pretećim imejlovima Aleksis Vilkins, devojci direktora FBI-a Kaša Patela, čija je veza već bila u fokusu javnosti.

"Kao odgovor na zahtev organa reda, Apple je dostavio podatke koji ukazuju na to da je [Hide My Email adresa] anonimizovani nalog povezan sa ciljanim Apple nalogom", navodi se u izjavi pod zakletvom za nalog za pretres, o čemu je prvi izvestio 404 Media.

Apple je u ovom slučaju predao puno ime korisnika, njegovu stvarnu imejl adresu, kao i informacije o čak 134 anonimna naloga kreirana preko "Hide My Email" funkcije.

TechCrunch je imao uvid u još jedan nalog za pretres, u kojem je Apple predao informacije o drugom korisniku na zahtev saveznih agenata iz Službe za istrage unutrašnje bezbednosti (HSI), jedinice u okviru ICE-a. Nalog za pretres je od Apple-a zahtevao podatke u okviru istrage o navodnoj šemi prevare sa identitetom. Agent HSI-ja, pozivajući se na "podatke dobijene od Apple-a" u januaru 2026. godine, primetio je da je navodni prevarant kreirao nekoliko anonimizovanih imejl adresa putem "Hide My Email" funkcije na više Apple naloga.

Apple često ističe da su njegovi servisi zaštićeni end-to-end enkripcijom. To znači da kompanija nema pristup sadržaju podataka. Međutim, određene informacije ipak ostaju dostupne, uključujući ime, adresu, podatke o plaćanju i druge metapodatke.

Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje koliko je imejl zapravo privatan. Većina imejl komunikacije i dalje nije šifrovana, što znači da se deo podataka prenosi u običnom tekstu i može biti dostupan u određenim okolnostima.

Zbog toga ne čudi rast popularnosti aplikacija koje nude end-to-end enkripciju, poput Signal-a. Korisnici sve više traže načine da zaštite komunikaciju, ne samo od hakera, već i od potencijalnog nadzora.

Izvor: B92