Eurostat otkriva poražavajuće brojke o upotrebi AI u Srbiji i jasno pokazuje koliko zaostajemo za regionom i ostatkom evrope.
Srbija se nalazi pri samom dnu Evrope kada je u pitanju korišćenje generativne veštačke inteligencije, pokazuju najnoviji podaci Eurostat-a. Iako se AI alati u velikom delu Starog kontinenta ubrzano uvode u svakodnevni život, posao i edukaciju, mi ne pratimo taj trend istim tempom.
Prema istraživanju, generativnu veštačku inteligenciju je u poslednja tri meseca koristilo 18,64% građana Srbije - gotovo duplo manje od evropskog proseka (34,20%). To nas na listi pozicionira samo iznad Rumunije (17,76%) i Turske (17,19%).
Kada se sagledaju različiti načini korišćenja, samo 12,67% Srba koristi AI u privatne svrhe, dok se u profesionalnom okruženju koristi tek u 5,84% slučajeva. U formalnom obrazovanju taj procenat iznosi svega 5,33%, što nam jasno pokazuje da veštačka inteligencija još nije zaživela tamo gde bi mogla da donese najveće benefite.
Tek u poređenju sa evropskim liderima razlika postaje potpuno jasna. Norveška je na samom vrhu, sa 56,32% građana koji koriste generativne AI alate. Odmah iza nje su Danska sa 48,44% i Švajcarska sa 47,02%, što su više nego duplo veći procenti u odnosu na Srbiju. U ovim zemljama AI je široko rasprostranjen i u profesionalnom okruženju. U Norveškoj ga za posao koristi 35,44% građana, u Švajcarskoj 34,40%, a u Danskoj 27,17%. To su višestruko veće brojke u odnosu na Srbiju.
Zapravo, ne moramo da se udaljimo dalje od regiona da bismo shvatili koliko zapravo Srbija zaostaje. Slovenija beleži 37,56% korisnika generativne veštačke inteligencije, Mađarska 29,56%, a Hrvatska 27,52%, dok čak i zemlje Zapadnog Balkana, poput Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine, prelaze 20%.
U trenutku kada AI postaje ključni alat konkurentnosti, a evropske zemlje sve više integrišu veštačku inteligenciju u produktivnost i obrazovanje, podaci jasno pokazuju da Srbija, nažalost, ostaje na periferiji tog procesa.